Želja je svakog lovca da mu divljač trenutno padne u vatri sa zvukom hica. Temeljem toga lovci ulažu u puške, optiku i municiju, nažalost često bez osnovnog znanja o djelovanju koje hitac ostavlja na tijelu divljači.
Najčešća tema razgovora za lovačkim stolovima gotovo uvijek je
balistika, upotrebljivost kalibra, konstrukcija zrna. Koje zrno brzo
sigurno i što je moguće manje bezbolno usmrćuje divljač i kao takvo
sprečava krvnu potragu i što je moguće manje onečišćuje divljačinu?
Sama municije ne raspolaže fizikalno sa dovoljnom zaustavnom moći, i njen impuls nije dovoljan da bi trenutno oborio težu divljač. Da bi divljač pala u vatri ili eventualno učinila kratki bijeg po primljenom pogotku, mora smrt nastupiti vrlo brzo, ili u toj mjeri oštetiti aparat za kretanje da bijeg više nije moguć. Profili rane nastali pogotkom mogu biti vrlo različiti. U pravilu zrno pri svom prodiranju potiskuje tkivo tijela. Kako se tkivo izmiče u sve strane, nastaje kratkotrajna šupljina od rane. Potisnuto tkivo stvara pritisak koji se u obliku potisnih valova širi prema van. U kaverni nastaje podtlak koji tu kavernu ponovno zatvara. Iza ostaje trajna kaverna koju tvore od metka nastali strelni kanal i okolno tkivno razaranje.
Gdje ostaje energija?
Sama veličina kaverne, kao mjera za prenesenu energiju nije apsolutno odlučujuća. I kod hica u vodu se prenosi energija, ali voda nije oštećena. Vrlo važnu ulogu igra sposobnost tkiva da može primiti i pretvoriti, a bez da se samo ošteti. Elastično tkivo kao mišići ili zrakom ispunjeno tkivo kao pluća dobro podnose stvaranje kaverne i razmjerno se malo oštečuju.
Neelastično tkivo kao jetra, bubrezi, slezena, kosti brzo se raspadaju. Većina lovaca poznaje efekt jakog oštećenja jetre uzrokovanog direktnim pogotkom ili pogotkom u njihovu neposrednu blizinu, dok sama pluća kao rastezljiv organ pokazuju samo relativno uski strelni kanal. Sama gustoća strukture tkiva također je važna za djelovanje zrna. Gustoća tkiva kao kod jetre i kostiju daju zrnu jak otpor, tako da se ono brzo deformira i može odati puno energije. Velika brzina zrna pri pogotku dovodi kod relativno tvrdih zrna do feagmentacije ili deformiranja sa značajnim oštečenjem mesa, dok zrna manje brzine djeluju čak i kod mekih konstrukcija djelomične košuljice sa manjim deformiranjem i manjim djelovanjem. Kod bliskih i dalekih udaljenosti hica možemo uvijek računati sa nepredvidivim ponašanjem zrna.
Sama municije ne raspolaže fizikalno sa dovoljnom zaustavnom moći, i njen impuls nije dovoljan da bi trenutno oborio težu divljač. Da bi divljač pala u vatri ili eventualno učinila kratki bijeg po primljenom pogotku, mora smrt nastupiti vrlo brzo, ili u toj mjeri oštetiti aparat za kretanje da bijeg više nije moguć. Profili rane nastali pogotkom mogu biti vrlo različiti. U pravilu zrno pri svom prodiranju potiskuje tkivo tijela. Kako se tkivo izmiče u sve strane, nastaje kratkotrajna šupljina od rane. Potisnuto tkivo stvara pritisak koji se u obliku potisnih valova širi prema van. U kaverni nastaje podtlak koji tu kavernu ponovno zatvara. Iza ostaje trajna kaverna koju tvore od metka nastali strelni kanal i okolno tkivno razaranje.
Gdje ostaje energija?
Sama veličina kaverne, kao mjera za prenesenu energiju nije apsolutno odlučujuća. I kod hica u vodu se prenosi energija, ali voda nije oštećena. Vrlo važnu ulogu igra sposobnost tkiva da može primiti i pretvoriti, a bez da se samo ošteti. Elastično tkivo kao mišići ili zrakom ispunjeno tkivo kao pluća dobro podnose stvaranje kaverne i razmjerno se malo oštečuju.
Neelastično tkivo kao jetra, bubrezi, slezena, kosti brzo se raspadaju. Većina lovaca poznaje efekt jakog oštećenja jetre uzrokovanog direktnim pogotkom ili pogotkom u njihovu neposrednu blizinu, dok sama pluća kao rastezljiv organ pokazuju samo relativno uski strelni kanal. Sama gustoća strukture tkiva također je važna za djelovanje zrna. Gustoća tkiva kao kod jetre i kostiju daju zrnu jak otpor, tako da se ono brzo deformira i može odati puno energije. Velika brzina zrna pri pogotku dovodi kod relativno tvrdih zrna do feagmentacije ili deformiranja sa značajnim oštečenjem mesa, dok zrna manje brzine djeluju čak i kod mekih konstrukcija djelomične košuljice sa manjim deformiranjem i manjim djelovanjem. Kod bliskih i dalekih udaljenosti hica možemo uvijek računati sa nepredvidivim ponašanjem zrna.
Nema komentara :
Objavi komentar