Pernata divljač su one ptice koje slobodno žive u prirodi Za razliku od sisavaca, ptice su pokrivene perjem, s razvijenim krilnim i
repnim perima koja im služe za letenje. Imaju jedan par nogu, a na
svakoj nozi četiri prsta (tri prednja i jedan stražnji). Kod nekih je
vrsta vidljiv i zakržljali peti prst koji nazivamo ostruga.
Zakon o lovstvu definira divljač kao utvrđene životinjske vrste koje
slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili
intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.
Sva krupna dlakava divljač spada u sisavce, čija je zajednička osobina
razvitak ploda u maternici majke i prehrana novorođenčadi majčinim
mlijekom. Osjetila u sisavaca dobro su razvijena, a o životinjskoj vrsti
ovisi koja su od njih razvijena bolje, a koja slabije. Tako je,
primjerice, kod vrsta koje pretežno žive na otvorenom razvijeniji vid,
dok je kod životinja koje se stalno ili pretežno zadržavaju u guštarama
ili šumama s gustim podrastom, najbolje razvijeno osjetilo njuha, a
najslabije osjetilo vida.
Dvopapkari
Sam naziv govori da
se radi o životinjama koje na nogama imaju dva papka, a to su ujedno i
krupnije životinje među našom divljači. Obično žive u krdima, stadima
ili manjim grupama. Neke se vrste sele sezonski. Mladi dolaze na svijet
potpuno razvijeni i ubrzo su sposobni za kretanje.
Dvopapkare dijelimo na preživače i nepreživače. Preživači imaju
specifično građen jednjak koji se u trbušnoj šupljini proširuje u tri
predželuca. U njima se razgrađuje teško probavljiva, biljna hrana,
bogata celuloznim vlaknima. Hrana se potom iz predželuca ponovno vraća u
usta gdje se iznova prožvače i tako omekša. Taj se proces zove
preživanje. Dvopapkar nepreživač je divlja svinja.
Preživači se međusobno razlikuju po građi rogova. Pripadnici porodice
jelena nose rogove koji su po građi prava kost i zovemo ih punorošci,
dok pripadnici porodice goveda imaju šuplje rogove građene od rožine, pa
ih nazivamo šupljorošcima.
U punorošce spadaju sve vrste jelena i srne, a u šupljorošce divokoze,
mufloni... Dok punorošcima rogovi otpadaju svake godine, šupljorošci ih
zadržavaju tijekom cijeloga života. Osim toga, pripadnici porodice
jelena nemaju žučnu vrećicu, a pripadnici goveda imaju.
Većina vukova u Hrvatskoj ne uspije ostvariti svoj smisao da odrastu, osnuju svoj čopor i odnjeguju mlade vučiće, nedvojbeno je ali i neveselo iskustvo dugogodišnjeg istraživača Josipa Kusaka s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Lova ka etika je skup pravila lijepog i korisnog lova kog ponašanja stvorenog iskustvom
lovaca kroz razvoj lovstva.
Lova ku etiku i ponašanje lovaca možemo grupisati u nekoliko skupina:
