to više, kako u širinu tako i u duži
nu. Zrna sačme iz centralnog dijela sačmenog
snopa sačuvaće svoj okrugli oblik, pa će leteći kroz vazduh trpjeti manji otpor
i imati pravilniju putanju.
Periferna zrna
koja su u dodiru sa cijevi manje ili
više deformisana, zbog svog nepravilnog oblika a samim tim i otpora vazduha
letjeće sporije pa će se rasipati na sve strane stvarajući tako snop u obliku lijevka
poprilične dužine. Periferna zrna sačme nemaju pozitivan uticaj na pogotke, već
naprotiv, predstavljaju opasnost po okolinu zbog nepravilne putanje. Osnovni
dio sačmenog snopa se izdužuje u obliku
izduženog jajeta
sa šiljastim dijelom
naprijed i nazad. Prednji dio snopa kod pušaka normalnih kalibara ima domet
od 45 do 50 m. Prošireni snop se nakon te daljine lijevkasto širi sve dok sačmena
zrna zbog svog potpunog gubitka energije ne padnu na zemlji. Treba naglasiti
da je raspored sačme i zrna manje – više pravilan samo u osnovnom snopu i
to idući ka središtu snopa pravilnije. Širi lijevkasti dio snopa je veoma širok i
na daljini od 50 m sa sačmom prečnika 3,5 mm u zavisnosti od čoka dostiže
gotovo 4 m širine, dok je za sitniju sačmu od 2,5 mm širina snopa na toj daljini
preko 5 m .Ovo je veoma važno za lovce jer ih upozorava da se ne smije pucati
na divljač koja prolazi blizu nekog drugog lovca, čak ni na petnaestak metara
od njih. Dok npr. na daljinama od oko 180 m širina sačmenog snopa, sačmenih
zrna sa još uvijek dovoljnom energijom da nekog ozlijedi dostiže od 60 do 80 m
širine. O krajnjem dometu smo već govorili, međutim, nije problematična samo
širina snopa sačme nego i njegova dužina koja je veća od širine. Ovo naročito
dolazi do izražaja pri gađanju pokretnih meta gdje se dešava da divljač pogodi
sam vrh snopa, njegova sredina ili kraj. Pri tome se dešava da divljač bude slabije
pogođena nego što je nužno za uspješan odstrel.
Nema komentara :
Objavi komentar